Ljubitelje pomorskog i kulturnog nasljeđa Boke Kotorske i Crne Gore obradovao je istraživački rad Melise Niketić - „Kutija za pisanje, od manastirske ćelije do kapetanske kabine”, objavljen u dvobroju LXII-LXIII Godišnjaka Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru. Bazirajući se na značaj ovog upotrebnog predmeta od srednjeg vijeka do kraja 19. vijeka, autorka opisuje i kutiju za pisanje kapetana Andrije Kršanca sa Luštice, iz fonda Pomorskog muzeja i dvije takve iz zaostavštine Olge i Mirka Komnenovića, sada dio kolekcije Zavičajnog muzeja u Herceg Novom. Iz sadržaja izdvajamo i naučni rad Lovorke Čoralić „Peraštanin Vicko Milić – zapovjednik mletačkoga ratnog broda Ercole”, rad dr Elvire Sorić sa univerziteta u Dubrovniku –„Mletački falkonet i njegovo postolje iz Muzeja u Perastu”, kao i rad „Posjedi plemićkih porodica u Boki Kotorskoj” autorke prof. Anite Mažibradić. Autor Petar Palavršić predstavlja se radom „Pomorci bratstva Tomanović”, dok profesor Željko Brguljan iznosi istorijske okolnosti o spašavanju Luke Paskovića iz ribarskog mjesta Muo. Prikaz nove knjige Oreficeria sacra nella Cattaro medievale prof. Nikole Jakšića, emeritusa zadarskog univerziteta, stručnjaka srednjevjekovne umjetnosti dala je prof. Meri Zornija, takođe iz Zadra, a članak prof. Ljuba Mačića govori o značaju praktične nastave za pomorce.
Kustos Istorijskog muzeja sa Cetinja Filip Kuzman piše o Berlinskom kongresu održanom 1878. godine, a arhivistkinja Jelena Mršulja obrađuje bogatu zbirku dokumenata o Bokeljskoj mornarici u Istorijskom arhivu Kotor. U radu „Crna Gora kao balkanska i mediteranska zemlja” dr Radenko Šćekić piše o značajnom doprinosu bogatog kulturno-istorijskog nasljeđa Crne Gore evropskoj i svjetskoj baštini, dok je bibliotekarka Miroslava Dimić podsjetila na 150. godišnjicu Krivošijskog ustanka u Boki Kotorskoj. Poklone arhivske i bibliotečke građe privatnih lica Istorijskom arhivu Kotor obradila je Tina Ugrinić, a Radojka Abramović podsjeća koliko su Pomorskom muzeju značajne donacije brojnih predmeta koji su znatno uvećali fond muzejskih zbirki. U rubrici „In memoriam” objavljena su sjećanja na Milana Miša Begovića, dugogodišnjeg direktora Pomorskog muzeja u vrijeme obnove nakon zemljotresa iz 1979. godine, te na Slavka Roganovića, nekadašnjeg direktora Kina „Boka”, počasnog predsjednika SPD „Jedinstvo”, uzornog kolovođe i počasnog viceadmirala Bokeljske mornarice. Radove je predstavila urednica Danijela Nikčević.
– Cilj nam je da 2022. godine, kada obilježavamo 70-odišnjicu od objavljivanja prvog Godišnjaka, objavimo sedamdeseti broj ove publikacije, koja je napravila najveći pomak u proučavanju istorije pomorstva i imala najveću zaslugu za promociju u sferi istraživačke djelatnosti u svojih 67 godina prisutnosti – kazao je za „Dan” Slavko Dabinović, tehnički urednik.
Ova serijska publikacija, dodao je, od prvog broja iz 1952. godine, okupljala je eminentne istraživače pomorske i kulturne prošlosti, dajući na taj način ogroman doprinos razvoju naučne istoriografije.
M.D.Popović

---

Štivo za stručne i posvećene
Bibliografiju Godišnjaka Pomorskog muzeja Crne Gore Kotor, I–LX, 1952–2018, autora Slavka Dabinovića, predstavila je Jasmina Bajo.
– Vrijednosti ove publikacije su praktičnost, informativnost, preglednost i pouzdanost, što jednu bibliografiju čini izuzetno kvalitetnom i primjenjivom. Ova Bibliografija doprinosi vidljivosti i društvenoj odgovornosti Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru i kompletiranju zavičajne i nacionalne zbirke. Ujedno, ona će predstavljati nezaobilazno štivo svima onima koji hoće da se na ozbiljan, stručan i posvećen način bave istorijom pomorstva i kulturnom baštinom Boke Kotorske i Crne Gore, kazala je Bajo.